Topaz - kamen sreće

Kada se zagreje, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može se i ozračiti, pa kamen postaje svetliji i plavkastih nijansi.
No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vreme zračiti, pa ga pre upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje prelivaju (iridiscencija), tako što se parnom depozicijom premaže tankim slojem titan-oksida.
Prilikom izrade nakita od topaza pomoću pare nataloži se na topazu tanak sloj titanijum oksida, pa se takav topaz prodaje kao mistični topaz.
Nalazišta
Topaz se obično nalazi u silikatnim magmatskim stenama granita i riolita. Obično se kristališe u granitnim pegmatitima ili u šupljinama, koje su ispunjene vazduhom u riolitnoj lavi. Takvi topazi se nalaze na planini Topaz u zapadnoj Juti u SAD. Može da se nađe i sa fluoritom i kasiteritom. Nalazišta topaza su u sledećim mestima:
• Ural i Ilmen u Rusiji
• Češka
• Nemačka
• Norveška
• Italija
• Švedska
• Japan
• Brazil
• Meksiko
• SAD

Najveći topaz nađen je u Brazilu 1984. i nazvan je "El-Dorado". Težio je 6,2 kilograma i nalazi se u britanskoj kraljevskoj kolekciji.
Etimologija i istorijska i mitska upotreba
Ime topaz dolazi od grčke reči topazios, što znači tražiti, a to je bilo ime ostrva u Crvenom moru, koga je bilo teško naći i gde se kopao žuti kamen u antička vremena. Sam topaz bio je nepoznat u antička vremena. U srednjem veku ime topaz se koristilo kao oznaka za žute dragulje.

Jača ceo organizam, srce, žlezde, limfni sistem, krvotok, jetru. Čisti organski tkivo od nečistoće i harmonizuje nervni sistem. Čuva od depresije, jača kreativnost. Usmerava energiju ka mestu gde je najviše potrebna i poravnjava meridijane tela. Poznat je kao kamen sreće jer doprinosi uspešnom ostvarivanju ciljeva. Čisti se jednom mesečno pod mlakom tekućom vodom a puni se preko noći sa gorskim kristalom.
Tekst pripremila: A. F.
(Savremena.me)