Sociološki problem vantelesne oplodnje

Neplodnost nije retka pojava. Oko 17% bračnih parova, u našoj sredini, ima probleme sa planiranjem željene trudnoće, a  za oko 50%  svih slučajeva bračne neplodnosti vantelesna oplodnja (VTO=IVF) je jedini prihvatljiv metod lečenja. Vantelesna oplodnja se preporučuje tek ukoliko druge  jednostavnije metode lečenja nisu dale rezultat.

Ona nije konkuretna, već komplementna drugim metodama lečenja bračne neplodnosti. Danas je širom sveta postala opšte prihvaćena metoda lečenja koja je omogućila rađanje više od 4 miliona dece širom sveta.

Postupak oplodnje      

Jednostavno rečeno vantelesna oplodnja podrazumeva  uzimanje jajne ćelije iz tela žene, njenu oplodnju u laboratorijskim uslovima, i vraćanje oplodjene jajne ćelije ili embriona u matericu posle nekoliko dana od oplodnje.

Pri ovom postupku jajnici žene bivaju stimulisani hormonima kako bi se dobio optimalan broj jajnih ćelija i povećala šansa da, posle vraćanja embriona u materičnu duplju, dođe do razvoja normalne trudnoće. Dobijene jajne ćelije iz jajnika žene se stavljaju u laboratorijsku posudu u kojoj se nalaze posebni mediji, bliski po sastavu tečnosti u jajovodu, gde se jajna ćelija oplodi spermatozoidima koji su prethodno obradjeni. Laboratorijska posuda koja sadrži jajnu ćeliju i spermatozoide stavlja se u inkubator koji obezbeđuje permanentnu temperaturu identičnu telesnoj, gde dolazi do njenog spajanja sa spermatozoidom i započinjanja ćelijske deobe. Posle 3-5 dana embrion se uvodi u materičnu duplju posebnim kateterima. Ukoliko dođe do implantacije embriona u materičnu sluznicu nastaće trudnoća koja se ne razlikuje od prirodno nastale.

Komplikacije

Eventualne komplikacije u takvoj trudnoći ne mogu se pripisati vantelesnoj oplodnji. Sam postupak vantelesne oplodnje nikako ne garantuje  trudnoću što treba prihvatiti kao činjenicu pre nego što se u proces lečenja uđe. Ponekad je potrebno i više puta ponoviti postupak do postizanja uspeha i nastanka željene trudnoće. Uspešnost vantelesne oplodnje, rađanje živog i zdravog deteta, kreće se od 25-35% po pokušaju, u različitim centrima. Rizik od neuspeha je  veći od mogućnosti da se u prvom pokušaju razreše svi problemi zbog kojih se pacijenti u ovaj postupak lečenja uključuju ili to planiraju da urade.

Izvor: http://www.stetoskop.info/

Pregledano: 237  puta.


 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži

eXTReMe Tracker